Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi koja može pohvaliti više od 130 autohtonih sorti grožđa. Mnoge od njih rastu isključivo na određenim otocima ili u specifičnim mikroklimatskim uvjetima, što im daje karakter koji je nemoguće replicirati.

Plavac mali — dalmatinska legenda

Plavac mali (što doslovno znači "mali plavi") najpoznatija je hrvatska crna sorta i sinonim za dalmatinsko vinarstvo. Grožđe je sitno, tamno i bogato šećerom — što rezultira vinima visokog alkohola i snažne strukture.

Genetskim istraživanjem koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Splitu i UC Davis utvrđeno je da je Plavac mali potomak Crljenka kaštelanskog i Dobričića. Crljenak kaštelanski pak je genetski identičan kalifornijskom Zinfandelu i talijanskom Primitivo — što je jedna od najzanimljivijih priča u svjetskom vinarstvu.

Malvazija istarska — bijela kraljica Istre

Malvazija istarska (Malvasia Istriana) autohtona je bijela sorta koja je postala simbol istarskog vinarstva. Uzgaja se gotovo isključivo u Istri i na Kvarnerskim otocima, a daje vina izražene aromatičnosti — s notama bijelog cvijeća, breskve, citrusa i ponekad mineralnih tonova.

Postoje dva osnovna stila: svježa, mlada Malvazija s naglašenom voćnošću i svježinom, te zrelija, bačvom odležana Malvazija s kompleksnijim okusom. Oba stila imaju svoje pristaše, a istarskim vinarima uspijeva izvući maksimum iz ove sorte zahvaljujući specifičnoj crvenoj terra rossa tlu.

Više o istarskim vinima možete pronaći na stranicama Turističke zajednice Istre.

Graševina — kontinentalna prvakinja

Graševina (Welschriesling) najrasprostranjenija je sorta u kontinentalnoj Hrvatskoj, posebno u Slavoniji i Podunavlju. Svestranska je i prilagodljiva — daje vina od suhih do slatkih, od svježih do kompleksnih.

Slavonska Graševina iz Kutjeva ili Đakova može biti iznimno elegantna s izraženom kiselinom i mineralnim karakterom. Kasna berba Graševine, posebno u godinama s idealnim vremenskim uvjetima, može dati vina koja se mogu mjeriti s najboljim njemačkim Rieslingima.

Stilovi Graševine

  • Suha Graševina — svježa, s citrusnim aromama, idealna uz ribu i morske plodove
  • Polusuha Graševina — blago zaokružena, popularna kao aperitiv
  • Kasna berba — kompleksna, s višim alkoholom i dužim potencijalom starenja
  • Ledeno vino — rijetko i skupo, s visokim ostatkom šećera

Pošip — bijela sorta Korčule

Pošip je autohtona bijela sorta s otoka Korčule, gdje se uzgaja gotovo isključivo u polju oko Čare i Smokvice. Daje vina zlatnožute boje, s aromama zrelog voća, meda i začina. Uz dobro zrenje u bačvi razvija iznimnu kompleksnost.

Pošip je u posljednjih dvadesetak godina doživio pravi renesansu — od lokalne zanimljivosti postao je jedno od najprestižnijih hrvatskih bijelih vina, prepoznato i na međunarodnim tržištima.

Crljenak kaštelanski — predak Zinfandela

Crljenak kaštelanski gotovo je nestao — do 2001. godine, kada su ga istraživači pronašli u vinogradu Ivice Radunića u Kaštel Novom, bio je gotovo zaboravljen. Danas se uzgaja na malom broju lokacija u Dalmaciji, a njegova veza sa Zinfandelom privukla je pozornost vinskih entuzijasta diljem svijeta.

Vina od Crljenka kaštelanskog su intenzivna, tamna i začinska — slična Plavcu malom, ali s nešto finijom strukturom. Rijetka su i vrijedna traženja.

Ostale zanimljive autohtone sorte

Grk — bijela sorta koja raste isključivo na Korčuli, u polju Lumbarda. Genetska posebnost: Grk ima samo ženske cvjetove, pa se mora uzgajati uz drugu sortu za oprašivanje. Daje vina izražene mineralnosti i osvježavajuće kiselosti.

Babić — crna sorta iz okolice Šibenika, posebno s otoka Prvića. Daje vina srednje do pune strukture, s aromama tamnog voća i začina. Dobar je izbor za one koji traže alternativu Plavcu malom.

Traminac — aromatična bijela sorta koja u Slavoniji i Međimurju daje vina intenzivnog mirisa ruže i lychee. Hrvatska Traminca može biti izvrsna, posebno u polusuhu ili kasnoberbenoj varijanti.